Socijaldemokracija

v • u  Socijalizam Struje Afrički socijalizam Arapski socijalizam Komunizam DeLeonizam Demokratski socijalizam Ekosocijalizam Cehovski socijalizam Libertarijanski socijalizam Tržišni socijalizam Revolucionarni socijalizam Socijalni anarhizam Socijaldemokracija Socijalistička tržišna ekonomija Utopijski socijalizam Vjerski socijalizam Budistički socijalizam Kršćanski socijalizam Islamski socijalizam Ključni problemi Kritike socijalizma Povijest socijalizma Socijalistička ekonomija Socijalistička država Vrste socijalizma Ljudi i organizacije Popis socijalista Međunarodni savez radnika Druga Internacionala Treća Internacionala Četvrta Internacionala Socijalistička Internacionala Povezane teme Anarhizam Klasna borba Demokracija Diktatura proletarijata Egalitarizam Jednakost iznosa Internacionalizam Marksizam Proleterska revolucija Socijalizam u jednoj zemlji Trgovinski savez Utilitarizam

Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19. stoljeća kao struja u marksističkom pokretu. Moderna socijaldemokracija se razlikuje od klasične socijaldemokracije ili demokratskog socijalizma koji zagovara kao krajnji cilj demokratsko nadilaženje gospodarskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-ekonomskog sustava temeljenog na izravnoj demokraciji u politici i gospodarstvu, te na demokratski planiranoj proizvodnji. U pitanju je, dakle, sustav proizvodnje i raspodjele koji bi bio u skladu s potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca te društva kao cjeline, dok bi također uzimao u obzir nosive kapacitete i uvjete obnove okoliša.

Umjesto ovoga, moderni socijaldemokrati jedino nastoje umjereno reformirati kapitalizam demokratskim putem kroz državne propise te kroz stvaranje programa i organizacija s državnom podrškom koji rade na suzbijanju nepravdi koje nanosi neregulirani model kapitalizma (liberalni model kapitalizma). Socijaldemokracija se smatra umjerenom strujom u socijalističkom pokretu.

Umjerena ljevičarska stranka u matičnom političkom toku države s tržišnom ekonomijom i glasačkim tijelom mahom u srednjoj klasi mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska stranka. Stranka s radikalnijim ciljevima i glasačkim tijelom mahom među radničkom klasom i intelektualcima te s poviješću sudioništva u emancipatorskim pokretima bližim krajnjoj ljevici mogla biti opisana kao stranka demokratskog socijalizma i neo-marksizma.

Socijalistička internacionala, svjetska organizacija socijaldemokratskih i demokratsko-ljevičarskih stranaka ističe sljedeće principe:

• sloboda – ne samo građanske slobode, već i sloboda od diskriminacije i sloboda od zavisnosti, kako od vlasnika sredstava za proizvodnju, tako i od nosilaca zloupotrebljavane političke moći,
• jednakost i socijalna pravda – ne samo pred zakonom već i ekonomska i socijalno-kulturna jednakost, i jednake mogućnosti za sve uključujući i one s fizičkim, mentalnim ili društvenim hendikepom,
• solidarnost – jedinstvo i empatija prema žrtvama nepravde i nejednakosti. Ovi ideali su opisani u više pojedinosti u Deklaraciji principa Socijalističke internacionale.