Bertrand Russell

Bertrand Russell
Bertrand Russell
	Portret Bertranda Russella
Biografske informacije
Rođenje	18. 5. 1872.; Trelleck, Wales; Ujedinjeno Kraljevstvo
Smrt	2. 2. 1970. (dob: 97); Penrhyndeudraeth, Wales; Ujedinjeno Kraljevstvo
Nacionalnost	Englez
Supružnik	Alys Pearsall Smith (razvod); Dora Black (razvod); Patricia Spence (razvod); Edith Finch (njegova smrt)
Obrazovanje
Alma mater	Trinity College, Cambridge
Zanimanje	filozof, matematičar, logičar
Opus
Književne vrste	proza
Jezik	engleski
Znamenita djela
	Principia Mathematica (znanstveni rad, 1910-13.); "Why I Am Not a Christian" (esej, 1927.); A History of Western Philosophy (povijesno djelo, 1945.);
Nagrade
	De Morganova medalja (1932); Nobelova nagrada za književnost (1950); Nagrada Kalinga (1957); Jeruzalemska nagrada (1963);
Potpis

Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell (Trelleck, 18. svibnja 1872 – Penrhyndeudraeth, 2. veljače 1970) bio je engleski^[1] filozof, matematičar, logičar, povjesničar i društveni reformator.^[2]

Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija 1895. počinje sveučilišnu karijeru, ali je 1916. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a 1918. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, pacifista, kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima 1922. i 1923. nema uspjeha. Od 1938. do 1944. predavao je na različitim sveučilištima u SAD-u, a tek je 1944. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću humanista: bori se protiv "ludila hladnog rata", predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.

Godine 1950. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo "Principia mathematica" nastalo u suradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već 1901. istaknuo se kao briljantan logičar, uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma Fregeove logičke analize aritmetike (Russellov paradoks). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.

↑ Sidney Hook, "Lord Russell i Sud za ratne zločine", Bertrand Russell: critical assessments, Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178
↑ Stanfordova Enciklopedija filozofije, "Bertrand Russell", 1. svibnja 2003.

[1] Sidney Hook, "Lord Russell i Sud za ratne zločine", Bertrand Russell: critical assessments, Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178

[stanford-2] Stanfordova Enciklopedija filozofije, "Bertrand Russell", 1. svibnja 2003.

[1]

[2]