Crkveni oci

Sveti Ivan Zlatousti, jedan od crkvenih otaca.

Dio serije članaka na temu

Isus Hristos
Rođenje · Krštenje · Učenje
Smrt · Uskrsnuće

Historija
Rano kršćanstvo · Oci · Sabori
Ikonoklazam · Šizma · Križari
Reformacija · Ekumenizam

Istočne
Pravoslavlje · Drevnoistočne crkve · Sirijsko hrišćanstvo · Asirska crkva

Zapadne
Rimokatolici · Luterani · Reformisti · Anglikanci · Anabaptisti · Baptisti · Menoniti · Metodisti · Adventisti · Svetosti · Pentekostalci · Envagelici · Fundamentalisti · Liberali

Netrinitarne
Jehovini svjedoci · Pokret Svetaca Posljednjih dana · Unitarijanizam · Hristadelfijanci ·

Teologija
Stvaranje · Pad · Grijeh · Sud
Spasenje · Carstvo · Hristologija
Trojstvo (Otac, Sin, Sveti duh)

Biblija
Stari zavjet · Novi zavjet
Knjige · Kanon · Apokrifi

Ova kutijica: pogledaj • razgovor • uredi

Crkveni oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva. Crkva je do 4. stoljeća ovaj pojam primjenjivala isključivo na biskupe, koji su bili oci pojedine mjesne Crkve, a time i oci svakog vjernika rođena na duhovni život u Crkvi. Od 5. stoljeća ovaj pojam se pridaje i svećenicima (npr. sv. Jeronim) i đakonima (npr. sv. Efrem). Poznati su i pod nazivom crkveni naučitelji.

Za naslov crkvenog oca potrebni su određeni uvjeti: svetost života, pravovjerni nauk, drevnost (starina) i Crkveno odobrenje. Oblikovali su teologiju na temeljima Svetoga pisma. Odlikovali su se uzornim životom i svetošću. Neki od njih se slave kao sveci. Život i književnu djelatnost starih crkvenih otaca proučava patrologija.