Drveni ugljen

Drveni ugljen.
Gorenje drvenog ugljena.
Aktivni ugljen.
Presjek kroz karbunicu.
Slaganje drva u krug u dvije ili tri razine prije pokrivanja s lišćem i travom, i samog paljenja. (oko 1890.)
Stara napustena pec za dobivanje drvenog ugljena (u blizini Walkera, Arizona, SAD).
Razne vrste slikarskog ugljena.
Drveni ugljen dobiven od piljevine.
Zrnca bezdimnog baruta imaju oko 15% drvenog ugljena.
Mala bioelektrana na drvni otpad u Austriji instalirane snage 1 MW.
Kamion pogonjen drvnim plinom.

Drveni ugljen je gorivo koje nastaje pri termičkoj razgradnji suhog drva (13 do 18% vlage) bez kisika pri zagrijavanju iznad 275°C (piroliza). Drveni ugljen je mješavina organskih spojeva sa 81 do 90% ugljika, 3% vodika, 6% kisika, 1% dušika, 6% vlage i 1-2% pepela. Drveni ugljen daje odličnu toplinu, a vrlo malo dima i plamena. Drveni ugljen se upotrebljava i u druge korisne svrhe: prilikom izrade plinskih maski, filtera za pročišćavanje vode, za izradu olovaka, za premaze za polituru, za zubne paste i u medicini. To je crna spužvasta masa koja ostaje kad organska tvar, životinjskog ili biljnog podrijetla, djelimice izgori. To je, tako reći, skoro čisti ugljik. Komadi drvenog ugljena, načinjena od vrbe, službe umjetnicima kao olovke za crtanje.[1]

  1. [1] Arhivirano 2010-11-02 na Wayback Machine-u "Drveni ugljen", www.drveniugljen.hr, 2012.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search