Georg Wilhelm Friedrich Hegel

„Hegel” preusmjerava ovdje. Za prezime, v. Hegel (prezime).

George Wilhelm Friedrich Hegel
Filozofija 19. vijeka
Zapadna filozofija
Rođenje	27. august 1770. (Stuttgart, Njemačka)
Smrt	14. 11. 1831. (dob: 61) (Berlin, Njemačka)
Filozofija
Škola/Tradicija	Njemački idealizam; osnivač hegelijanizma
Glavni interesi	logika, filozofija historije, estetika, religija, metafizika, epistemologija, politička filozofija,
Znamenite ideje
apsolutni idealizam, dijalektika, Aufhebung
Inspiracija
Od Aristotel, Heraklit, Anselm, Descartes, Goethe, Spinoza, Rousseau, Böhme, Kant, Fichte, Hölderlin, Schelling
Na Adorno, Barth, Bauer, Bookchin, Bradley, Brandom, Breton, Croce, Danto, Deleuze, Derrida, Dewey, Dilthey, Emerson, Engels, Feuerbach, Fukuyama, Gadamer, Gentile, Habermas, Heidegger, Ilyenkov, Kierkegaard, Kojève, Koyré, Küng, Lacan, Lenjin, Lukács, Marcuse, Marx, Moltmann, O'Donoghue, Sartre, Stirner, Charles Taylor, Žižek

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. - Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i sa Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.

Hegel svoja razmišljanja izvodi iz tematike koju je Kant postavio, a koju su na svoj način izveli Fichte i Schelling. Naime, on je tu tematiku proširio, a zaključke njihova filozofskog razmišljanja, kritički predvladao, i povezao. U Hegelovom sistemu sva zbilja je shvaćena kao dijalektičko razvojni proces. Na tom filozofskom stajalištu je doprineo širokom području istraživanja - logici, prirodi, čovjeku, religiji - a smatra se i osnivačom moderne filozofske historiografije. Za vrijeme svoje profesure u Berlinu imao je značajan utjecaj ne samo kod akademika već i kod državnih činovnika i političara. Na filozofskom polju razvile su se iz njegovog utjecaja filozofske škole koje su obilježile tradiciju kontinetalne i analitičke filozofije - hegelijanizam, egzistencijalizam, logički pozitivizam i marksizam.