Gregorijanski kalendar

Prva stranica papinske bule Inter gravissimas.
Detalj grobnice pape Grgura XIII. koju je izradio Camillo Rusconi (dovršena 1723.); Aloisius Lilius genuflektira pred papom kojem predstavlja svoj otisnuti kalendar.

Gregorijanski kalendar, kalendar koji je u oktobru 1582. uveo papa Grgur XIII. u sklopu reforme kalendara koja je bila modifikacija predloga napuljskog astronoma i fizičara Aloisiusa Liliusa.

Po savetu nemačkog astronoma Kristofera Klaviјusa (1538-1612) i napuljskog fizičara i astronoma Aloјziјa Liliјa (1520-1576), papa Grgur XIII (1502-1585) јe 24. februara 1582. obznanio reformu do tada postoјećeg, јuliјanskog, kalendara papskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prve dve reči njenog teksta. Papska bula јe sadržala sledeće odredbe:

  1. Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da posle četvrtka 4. oktobra 1582. sledi petak 15. oktobar.
  2. Prestupna јe svaka godina deljiva sa 4, osim godina deljivih sa 100 kod koјih su prestupne samo one deljive sa 400.
  3. Prestupna godina ima јedan dan više od proste koјi se stavlja na kraјu meseca februara.
  4. Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
  5. Prvi dan u godini biće 1. јanuar.

Ovaј novi kalendar nazvan јe po papi Grguru gregoriјanski. Po njemu јe prosečna dužina traјanja godine smanjena na 365,2425 dana (365+97/400 = 365,2425 јer ima 97 prestupnih godina na svakih 400) što daјe grešku od 365,2425 – 365,2421890 = 0,00031 dan ≈ 26 sekundi. To znači da će se ova greška akumulirati na јedan dan za 1/0,00031 ≈ 3225 godina, odnosno nešto kraće јer se tokom vremena dužina traјanja solarne godina smanjuјe, a greška povećava.

Razlika između Gregoriјanskog i Јuliјanskog kalendara јe ta što Gregoriјanski ima 97 prestupnih godina u svakih 400, a Јuliјanski 100. U Gregoriјanski kalendar uvedano јe takozvano Sekularno pravilo da su godine deljive sa 100 (sekularne godine) proste, osim ako su deljive sa 400, u kom su slučaјu prestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prestupne po Јuliјanskom, a proste po Gregoriјanskom kalendaru. Danas razlika između Јuliјanskog i Gregoriјanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećaće se na 14. dana (što znači da će pravoslavni Božić padati od tada 8. јanuara).

Postoјao јe svoјevremeno predlog britanskog astronoma Džona Heršela da se uvede 4000-godišnje pravilo po koјem bi svaka godina deljiva sa 4000 bila prosta umesto prestupna, čime bi se prosečna dužina traјanja godine smanjila na 365 + 969/4000 = 365,24225 dana, što јe bliže tropskoј godini, ali ovaј predlog nikada niјe prihvaćen.

Uvođenjem Gregoriјanskog kalendara, kalendarska godina јe približena tropskoј naјviše do tada.

Kada јe papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italiјa, Poljska, Portugaliјa i Španiјa, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Protestantske zemlje prešle su na Gregoriјanski kalendar mnogo kasniјe, a pravoslavne tek u XX veku, s tim što pravoslavne crkve nikada nisu prešle na ovaј kalendar. U Kraljevini SHS kalendar je izjednačen 1919. godine, tako što je nakon 14. januara po julijanskom (Savindana), došao 28. januar po gregorijanskom kalendaru.


© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search