Liberalna demokracija

Za ostala značenja, vidi Liberalna demokracija (razvrstavanje).

Serija Liberalizam,
dio serije članaka o politici

Razvoj

Škole

Ideje

Mislioci

Regionalne varijante

Organizacije

Ova kutijica: pogledaj • razgovor • uredi

Liberalna demokracija ili demokratija, također poznata pod nazivima građanska ili buržoaska demokracija je naziv za društveno-političko uređenje, odnosno najčešći oblik moderne demokracije čija je karakteristika reprezentativnost (predstavnička demokracija) uz slobodu političkog djelovanja (politički pluralizam). U praksi se liberalna demokracija iskazuje kroz vlast koja legitimitet crpi na temelju slobodnih, tajnih i poštenih izbora na kojima se ravnopravno natječe više različitih stranaka (višestranačje). Liberalna demokracija u današnjem svijetu se javlja kako u obliku monarhija (ustavna ili parlamentarna monarhija, tako i u obliku republika (parlamentarna, predsjednička ili polupredsjednička.)

Sve države u današnjem zapadnom svijetu smatraju se liberalnim demokracijama, a u njima vlada široko rasprostranjeno mišljenje kako upravo liberalna demokracija predstavlja idealno društveno uređenje kojima sve zemlje trebaju težiti; takva shvaćanja su se proširila i na druge dijelove svijeta. U najširoj javnosti se, zato, liberalna demokracija smatra sinoninom za demokraciju.

Liberalna demokracija se također smatra jednim od ciljeva za koji se zalaže ideologija liberalizma.