Luteranizam

Martin Luter
Luterova ruža, simbol luteranstva

Luteranizam ili luteranstvo je deo zapadnog hrišćanstva koje se zasniva na učenju reformiste iz 16. veka Martina Lutera. Luterovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske reformacije. Reakcije vlasti i crkve na širenje Luterovih ideja (95 teza) Evropom dovele su do vjerskih ratova i podjele hrišćanstva.

Za razliku od reformatorskih crkvi, luterani i dalje praktikuju mnoge sakramente i liturgijsku praksu iz pre-reformatorskih crkvi.

Naziv „luteranac“ je prvi put u pogrdnom smislu upotrebio Johan Ek tokom debate jula 1519.[1] Ek i drugi rimokatolici su sledili uobičajenu praksu da se jeres naziva po svom vođi, tako da su svi pobornici teologije Martina Lutera označeni kao luteranci.[2] Sam Martin Luter je odbacivao ovaj naziv i svoj reformatorski pokret je nazivao „jevanđeoski“ (grč. ευαγγελιον - dobre vesti, jevanđelje).[1] Luteranci su i sami počeli da koriste ovaj naziv sredinom 16. veka da bi se razlikovali od ostalih reformističkih grupa (filipisti, kalvinisti). Teolozi sa Univerziteta u Vitenbergu su 1597. upotrebili za svoju crkvu naziv „luteranska“.[2]

  1. 1,0 1,1 Espín, Orlando O. and Nickoloff, James B. An introductory dictionary of theology and religious studies. Collegeville, Minnesota: Liturgical Press, p. 796.
  2. 2,0 2,1 Fahlbusch, Erwin, and Bromiley, Geoffrey William, The Encyclopedia of Christianity, Volume 3. Grand Rapids, Michigan: Eerdmans, 2003. p.362.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search