Mahunarke

Fabaceaeceae (Mahunarke)
Pueraria lobata Kudzu Palaeocen–Sadašnjost
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Angiosperme
Red:	Fabales
Porodica:	Fabaceae Lindl.[1] (Leguminosae Jussieu, nom. cons.).[2]
Raznolikost
730 rodova i 19.400 vrsta
Sinonimi
Caesalpiniaceae R.Br. Cassiaceae Link Ceratoniaceae Link Detariaceae (DC.) Hess Hedysareae (Hedysaraceae) Agardh Lathyraceae Burnett Lotaceae Burnett Mimosaceae R.Br. Papilionaceae Giseke Phaseolaceae Ponce de León & Alvares Robiniaceae Welw. Swartziaceae (DC.) Bartl.

Fabaceae, Leguminosae ili Papilionaceae, odnosno mahunarke ili lepirnjače^[3] obično poznate kao leguminoze, grašci ili porodica grahova – je velika i ekonomski značajna porodica cvjetnica. Obuhvata drveće, grmove i višegodišnje ili jednogodišnje zeljaste biljke, koje se lahko prepoznaju po mahunama i zaliscima lišća. Ova grupa je široko rasprostranjena, treća po veličini porodica kopnenih biljaka po broju vrsta, samo iza orhideja (Orchidaceae) i zvjezdarki (Asteraceae), sa 630 rodova i preko 18.860 vrsta.^[4][5]

Pet najvećih od 630 rodova mahunarki su

• Astragalus (preko 2.000 vrsta),
• Robinia bagremi (preko 1000 vrsta),
• Indigofera (oko 700 vrsta),
• Crotalaria (oko 700 vrsta) i
• Mimosa mimoze (oko 500 vrsta),
  koji čine oko četvrtinu svih vrsta ove porodice. Poznato je oko 18.000 mahunarskih vrsta, što iznosi oko 8% svih vrsta cvjetajućih biljaka (cvjetnica). Vrste porodice Fabaceae su najčešće u tropskim kišnim šumama i u suhim šumama Amerike i Afrike.^[4][6][7]

Nedavne molekulski i morfološki dokazi idu u prilog tome da su Fabaceae jedna monofiletska porodica. Ovo gledište ne podržava samo stepen međusobne povezanosti koju pokazuju različite grupe unutar porodice u odnosu na one među mahunarkama i njihovim najbližim srodnicima, već i sve nedavne filogenetičke studije zasnovane na analizi sekvenci DNK.^{[8][9][10][11]} These studies confirm that the Leguminosae are a monophyletic group that is closely related with the Polygalaceae, Surianaceae and Quillajaceae families and that they belong to the order Fabales.^[12]

Uz žitarice, neko voće i tropsko korjenje, brojne mahunarke su osnova ljudske ishrane tpkom milenija. A njihova upotreba usko je povezan sa evolucijom čovjeka. Brojni su važne poljoprivredne i prehrambene biljke, uključujući i Glycine max (soja), Phaseolus (grah), Pisum sativum (grašak), Cicer arietinum (leblebija), Medicago sativa (lucerna), Arachis hypogaea (kikiriki), Lathyrus odoratus (slatki grašak), Ceratonia siliqua (rogač) i Glycyrrhiza glabra (sladić). Veliki broj vrsta su također ukrasne u različitim dijelovima svijeta, uključujući: Cytisus scoparius (metlika), Robinia pseudoacacia (bagrem) , Ulex europaeus (evropska štipalica), Pueraria lobata (kudzu), kao i brojne vrste roda 'Lupinus (leće).

1. ↑ Angiosperm Phylogeny Group (2009). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III” (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society 161 (2): 105–121. DOI:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Pristupljeno 4 February 2014. 
2. ↑ Watson L.; Dallwitz, M. J. (2007-06-01). „The families of flowering plants: Leguminosae”. Arhivirano iz originala na datum 2017-10-08. Pristupljeno 9 February 2008. 
3. ↑ International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants. Arhivirano 2013-09-27 na Wayback Machine-u Article 18.5 states: "The following names, of long usage, are treated as validly published: ....Leguminosae (nom. alt.: Fabaceae; type: Faba Mill. [= Vicia L.]); Kada Papilionaceae odgovaraju različitoj porodici u značenju Leguminosae, ime Papilionaceae je konvertirano u Leguminosae.
4. ↑ ^{4,0 4,1} Judd W. S., Campbell C. S., Kellogg E. A. Stevens P. F., Donoghue M. J. (2002): Plant systematics: a phylogenetic approach. Sinauer Axxoc, ISBN 0-87893-403-0.
5. ↑ Stevens, P. F. (2006). „Fabaceae”. Angiosperm phylogeny website. Version 7. 
6. ↑ Magallón, S. A., and Sanderson, M. J.; Sanderson (2001). „Absolute diversification rates in angiosperm clades”. Evolution 55 (9): 1762–1780. DOI:10.1111/j.0014-3820.2001.tb00826.x. PMID 11681732. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-19. Pristupljeno 2018-02-26. 
7. ↑ Burnham, R. J., & Johnson, K. R. 2004. South American palaeobotany and the origins of neotropical rain forests. Phil. Trans. Roy. Soc. London B, 359: 1595–1610.
8. ↑ Lewis G., Schrire B., Mackinder B. and Lock M. 2005. (eds.) Legumes of the world. The Royal Botanic Gardens, Kew, Reino Unido. 577 pages. 2005. ISBN 1-900347-80-6.
9. ↑ Doyle, J. J., J. A. Chappill, C.D. Bailey, & T. Kajita. 2000. Towards a comprehensive phylogeny of legumes: evidence from rbcL sequences and non-molecular data. pp. 1 -20 in Advances in legume systematics, part 9, (P. S. Herendeen and A. Bruneau, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.
10. ↑ Kajita, T., H. Ohashi, Y. Tateishi, C. D. Bailey, and J. J. Doyle. 2001. rbcL and legume phylogeny, with particular reference to Phaseoleae, Millettieae, and allies. Systematic Botany 26: 515-536.
11. ↑ Wojciechowski, M. F., M. Lavin and M. J. Sanderson; Lavin; Sanderson (2004). „A phylogeny of legumes (Leguminosae) based on analysis of the plastid matK gene resolves many well-supported sub clades within the family”. American Journal of Botany 91 (11): 1846–1862. DOI:10.3732/ajb.91.11.1846. PMID 21652332. Arhivirano iz originala na datum 2010-06-21. Pristupljeno 2018-02-26. 
12. ↑ Angiosperm Phylogeny Group [APG] (2003). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II”. Botanical Journal of the Linnean Society 141: 399–436. DOI:10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-10. Pristupljeno 2018-02-26.