Partenon


Koordinate: 37° 58′ 17" SG Š, 23° 43′ 36" IGD

Zapadna fasada Partenona

Partenon, (starogrčki: Παρθενών, grč. Παρθενώνας) je hram posvećen grčkoj boginji Atini, zaštitnici grada Atine, izgrađen u 5. veku pne. na Akropolju. To je najznačajnija sačuvana građevina klasičnog stila, koja se smatra vrhuncem razvoja dorskog stila. Njegove dekorativne skulpture ubrajaju se u najvažnija dela starogrčke umetnosti. Partenon se smatra trajnim simbolom antičke Grčke i atinske demokratije, i spada u najveće svetske kulturne spomenike. Grčko ministarstvo kulture trentuno sprovodi projekat restauracije i rekonstrukcije. [1]

Partenon je izgrađen umesto starijeg hrama posvećenog Atini, poznatog pod nazivom Pre-Partenon ili Stariji Partenon koji je uništen u invaziji Persijanaca iz 480. godine pne. Kao i većina grčkih hramova, Partenon je korišćen kao trezor, a jedno vreme je bio trezor Delskog saveza. U 6. veku Partenon je korišćen kao hrišćanska crkva posvećena Bogorodici. Nakon što su Turci osvojili Grčku, korišćen je kao džamija početkom druge polovine petnaestog veka, oko 1460. godine i u to vreme je imao i minaret.

Pred kraj sedamanestog veka, 28. septembra 1687. godine, tursko skladište municije koje se nalazilo unutar zgrade je bilo pogođeno mletačkim granatama. Rezultujuća eksplozija je u znatnoj meri oštetila Partenon i njegove skulpture, a zapovednik mletačke vojske, Venecijanac Frančesko Morosini je postao poznat kao čovek koji je teško oštetio Partenon.[2]

Početkom devetnaestog veka, 1806. godine, Tomas Brus, lord od Elgina je odneo neke od sačuvanih skulptura, zahvaljujući dozvoli Turaka. Te skulpture, danas poznate kao Elginov ili Partenonski mermer, su prodate 1816. godine Britanskom muzeju u Londonu, gde su i danas izložene. Jedan od važnih ciljeva grčke vlade je njihovo vraćanje u Grčku, ali uloženi napori još uvek nisu urodili plodom.

  1. Ioanna Venieri. Acropolis of Athens. Grčko ministarstvo kulture. Arhivirano iz originala na datum 2007-04-29. Pristupljeno 10.05.2008. 
  2. Jelena Tasić. „Dopisnica - Akropolj: Karijatide u haremu”. dnevni list Danas. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-24. Pristupljeno 10.05.2008. 

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search