Sloboda

Za ostala značenja, vidi Sloboda (razvrstavanje).

„Oslobođenje” preusmjerava ovdje. Za sarajevske novine, v. Oslobođenje (list).

Sloboda (grč. ἐλευθερία lat. libertas) se odnosi, u općenitom smislu, na tvrdnju «biti slobodan» (nesputan, neograničen, nezarobljen) i označava stanje u kojem subjekt može delovati bez prisile i zabrane. Položaj čoveka potpuno suprotan slobodi jeste ropstvo.

Sumerska klinasta riječ ama-gi, je najstariji pisani simbol koji predstavlja ideju slobode. Biblija govori o tome da je Mojsije izbavio narod iz ropstva i odveo ga u slobodu. U čuvenom govoru Martina Luthera Kinga «I Have a Dream», citirao je staru duhovnu pjesmu crnih američkih robova: «Napokon slobodni! Napokon slobodni! Hvala Bogu Svevišnjem napokon smo slobodni!»

Politička sloboda je često bila uzrok revolucijama. Društvena teorija najčešće razlikuje dve vrste slobode: negativna tj. "sloboda od" i pozitivna tj. "sloboda za". Prva je sloboda u smislu autonomije, što znači biti slobodan i nezavistan od svakog vanjskog uticaja i prisile. Druga sloboda je u smislu participacije tj. učestvovanja.

U filozofiji postoji više povezanih određenja pojma slobode. Sloboda kao sloboda izbora podrazumeva sposobnost čoveka da bira između različitih mogućnosti i da donosi odluke. Sloboda kao autonomija delanja znači mogućnost delanja po sopstvenoj volji koje pretpostavlja odsutnost svake prinude spolja. Sloboda kao sloboda volje podrazumeva sve ono što ne škodi drugome. Ovaj pojam slobode podrazumeva samoograničenje, jer bi bezgranična sloboda bila samovolja, odnosno negacija slobode drugog.^[1]

U ontološkom smislu sloboda čini bit čoveka, njegovu čovečnost koja ga razlikuje od ostalih bića determinisanih nužnošću.^[2] Pošto sloboda čini bit čoveka kao ličnosti, neki je nazivaju i ličnom slobodom. Glas ove temeljne ljudske slobode se zove savest.^[2] Premda se čovek ne može odreći ove slobode, on se naspram nje može oglušiti. Ukoliko pak svesno preuzima svoju slobodu, a time i odgovornost, onda se ona naziva pozitivnom slobodom, koja se ispoljava kao "sloboda za".

1. ↑ Sloboda, Enciklopedija političke kulture, Savremena administracija, Beograd
2. ↑ ^{2,0 2,1} Sloboda, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.