CERN

Evropska organizacija za nuklearno istraživanje
European Organization for Nuclear Research
Članice CERN-a
SkraćenicaCERN
Datum osnivanja29. septembar 1954.[1]
SedišteMeyrin,
 Švajcarska
Članovi23 države članice i 10 država pridruženih članica
Službeni jeziciengleski, francuski
Predsednik SavetaUrsula Basler[2]
Generalni direktorFabiola Gianotti
Veb-sajtwww.home.cern

Evropska organizacija za nuklearno istraživanje (engl. European Organization for Nuclear Research, fr. Organisation européenne pour la recherche nucléaire), poznatija po svom akronimu CERN (od fr. CERN, skrać. od Conseil européen pour la recherche nucléaire), je najveći centar za istraživanje elementarnih čestica, osnovan 1954. Nalazi se u okolini Ženeve. U članstvu CERN-a su 23 države,[3][4] a sa 38 država CERN ima ugovore o suradnji.[5] CERN je zvanični posmatrač Ujedinjenih nacija.[6]

CERN se bavi fundamentalnim istraživanjima (bez izravnih tehnoloških ili komercijalnih ciljeva) na području fizike elementarnih čestica. CERN je najveća naučna laboratorija na svetu, koja ima najsloženije naučne merne instrumente i druge uređaje potrebne za istraživanja. Najvažniji instrumenti su akceleratori i detektori čestica. U akceleratorima se čestice ubrzavaju gotovo do brzine svetlosti i usmeravaju na sudare. Posmatranjem sudara pomoću detektora dobijaju se podaci o međudelovanju čestica. CERN je isto tako mesto rođenja World Wide Web.[7][8]

  1. ^ „CERN.ch”. CERN. Приступљено 20. 11. 2010. 
  2. ^ „Ursula Bassler elected as next President of the CERN Council”. CERN. Приступљено 15. 2. 2019. 
  3. ^ „Member States”. International Relations. CERN. Приступљено 25. 11. 2015. 
  4. ^ „CERN to admit Israel as first new member state since 1999 - CERN Courier”. cerncourier.com. Архивирано из оригинала 13. 04. 2016. г. Приступљено 19. 03. 2019. 
  5. ^ CERN, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  6. ^ „Intergovernmental Organizations”. www.un.org. 
  7. ^ McPherson, Stephanie Sammartino (2009). Tim Berners-Lee: Inventor of the World Wide Web. Twenty-First Century Books. ISBN 978-0-8225-7273-2. Архивирано из оригинала 15. 4. 2016. г. 
  8. ^ Quittner, Joshua (29. 3. 1999). „Network Designer Tim Berners-Lee”. Time Magazine. Архивирано из оригинала 15. 8. 2007. г. Приступљено 17. 5. 2010. [Претплата неопходна (помоћ)]. „He wove the World Wide Web and created a mass medium for the 21st century. The World Wide Web is Berners-Lee's alone. He designed it. He loosed it on the world. And he more than anyone else has fought to keep it open, nonproprietary and free. 

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search