Ableizam

Ableizam (engleski: ableism ili disablism) obuhvata diskriminaciju i socijalne predrasude prema osobama s invaliditetom ili onima za koje se smatra da imaju neki oblik invaliditeta. Ableisti smatraju da su osobe s invaliditetom manje vrijedne od onih bez invaliditeta.^[1] Na temelju toga, ljudima se dodjeljuju ili uskraćuju određene sposobnosti, vještine i karakterne orijentacije.

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (na primjer, pretpostavka da se sve osobe s invaliditetom žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepe osobe imaju neki poseban oblik uvida).^[2] Ovi stereotipi, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijske stavove i ponašanja prema osobama s invalidnošću.^[3] Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.^[4]

Ableistička društva vide osobe s invaliditetom kao inferiorne u odnosu na one bez invaliditeta. Primjerom ableizma smatra se pokret eugenike s početka 20. stoljeća. Ekstremni ableizam odrazio se u masovnim ubojstvima osoba s invaliditetom u nacističkoj Njemačkoj – Akcija T4.

Studij invalidnosti akademska je disciplina koja se bavi problemima u društvu povezanim s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom nad osobama s invaliditetom.

^ Linton, Simi (1998). Claiming Disability Knowledge and Identity. New York: New York University Press. p. 9.
^ "Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982" (PDF).
^ Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice) (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. ISBN 3-17-018437-7. Retrieved January 17, 2012.
^ "Geistige Behinderung – Normtheorien nach Speck und Goffman". Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.

[1] Linton, Simi (1998). Claiming Disability Knowledge and Identity. New York: New York University Press. p. 9.

[2] "Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982" (PDF).

[3] Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice) (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. ISBN 3-17-018437-7. Retrieved January 17, 2012.

[4] "Geistige Behinderung – Normtheorien nach Speck und Goffman". Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.

[1]

[2]

[3]

[4]