Neizvjesnost

Neizvjesnost se odnosi na epistemičke situacije koje uključuju nesavršene ili nepoznate informacije. Primjenjuje se na predviđanja budućih događaja, na fizička mjerenja koja su već izvršena ili na nepoznato. Neizvjesnost nastaje u djelomično uočljivim ili stohastičnim okruženjima, kao i zbog neznanja, indolentnosti ili zbog oboje.[1] Javlja se u bilo kojem broju oblasti, uključujući osiguranje, filozofiju, fiziku, statistiku, ekonomiju, finansije, medicinu, psihologiju, sociologiju, inženjerstvo, metrologiju, meteorologiju, ekologiju i informatiku.

Iako se termini koriste na različite načine u široj javnosti, mnogi stručnjaci za teoriju odlučivanja, statistiku i druga kvantitativna područja definirali su nesigurnost, rizik i njihovo mjerenje kao:

  1. ^ Peter Norvig; Sebastian Thrun. "Introduction to Artificial Intelligence". Udacity. Arhivirano s originala, 22. 1. 2014. Pristupljeno 30. 10. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search