Bojila za tekstil (Marrakech , Maroko ). Indigo dobiven iz biljke indigovke.Purpurno obojene tkanine.Svjetlosti različitih valnih duljina (boja ) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila.Primjeri nekih organskih molekula . Pomak područja apsorpcije svjetlosti prema većim valnim duljinama . Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima .P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. Boja se produbljuje kad je usamljeni elektronski par olabavljen prisutnošću negativnog naboja .Listovi mijenjaju boju u jesen jer se njihovi kromofori (molekule klorofila ) razgrađuju i prestaju upijati (apsorbirati) crvenu i plavu svjetlost .[1] Alizarin je jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih prirodnih boja , koja se od davnina dobivala iz korijena broća - bojadisarski broć (lat . Rubia tinctorum ).Uzorak bakrenog ftalocijana , koji pokazuje snažnu boju svojstvenu za razne oblike ftalocijanina . Zbirka prvih upotrebljivih umjetnih anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu ). Metil narančasta ili metil oranž se u obliku otopine često koristi kao pH indikator . Hematoksilin u prahu.Fuksin u vodenoj otopini .Većina močilnih bojila sadrži u orto- ili peri-položaju ili dvije hidroksilne grupe, ili dvije karboksilne grupe, ili jednu hidroksilnu i jednu karboksilnu grupu. Bojila iz reda azo-spojeva. Alcijan plavo močilo koje naglašava vrpčaste stanice Barrettovog jednjaka . Umjetno plavo bojilo ili jarko plava E 133 . Sok od jagode obojen s E129 Allura crvenim bojilom. Kurkumin u prahu (E 100 ).Etiopska djevojka s obojenom kosom od kane .Leejevo močilo koje se koristi u stanicama žučnog mjehura. Bakar(II) acetat se od davnina koristio kao fungicid i zeleno bojilo. Jedna od prvih anilinskih boja bila je ljubičasti mauvein. Krunidbeni plašt Rogera II. od Sicilije , svila obojena grimizom i ukrašena zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo , Sicilija , 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč ). Sudan I bojilo u prahu.Kongo crvenilo je azo-bojilo koje se upotrebljava pH indikator jer u prisustvu kiselina poplavi.Nitro-bojilo dobiveno iz pikrinske kiseline (Tehničko sveučilište u Dresdenu ).Auramin O u vodenoj otopini.Francuski sir Mimolette koji koristi kao prehrambeni aditiv biksin (E 160b ). Crvenim alizarinom obojena riba lat. Nematistius pektoralis i osvijetljena fluorescentnom svjetlošću. Malahitno zelena .Fluorescein .U području histologije , eozin Y je oblik eozina koji se najčešće koristi kao histološko bojilo. Rodamin u vodi.Epitelna stanica usta prekrivena bakterijama obojena akridinskom narančastom . Stanična jezgra u zelenoj, a genetski materijal bakterija u narančastoj.Tvar fluorescein fluorescira zeleno izložena ultraljubičastom zračenju .Otopina safranina .Nilsko plava u vodi; s lijeva na desno: pH 0, pH 4, pH 7, pH 10, pH 14.Karmin se koristi i kao boja za ruž za usne .Primjer majice s hiperkolorom (leukoindigo ). Sušilo (fen) je korišteno za promjenu plave u tirkiznu. Bakterije obojene kristalno ljubičastom . Oenin se nalazi u ljusci tamnih vrsta grožđa .Bojilo je organska tvar koja se upotrebljava za bojenje tekstila , kože , krzna , papira , polimernih materijala (plastike ), živežnih namirnica (hrane ), farmaceutskih preparata i slično. Za razliku od boja i lakova , koji se u tankom sloju nanose na površinu materijala , bojila ulaze u materijal, tvore s njim kemijsku vezu , vežu se fizikalno (privlačnim silama ) ili unutar materijala tvore netopljive spojeve. Njihova je primjena bila poznata prije više tisuća godina (indigo u Egiptu , Kini i Indiji, purpur na Kreti ). Prirodna bojila bila su tijekom mnogih stoljeća glavna bojila za bojenje tekstila, a tek u drugoj polovici 19. stoljeća razvijaju se sintetska bojila.
Nositelji su obojenosti u bojilu kromofori , svojstvene nezasićene atomske skupine (na primjer azo , nitro , nitrozo , karbonilna ), koje su obično povezane s aromatskim jezgrama i pospješuju mezomeriju u konjugiranom sustavu. Osim što treba sadržavati kromofor, neka kemijska tvar može biti bojilo u tehničkom smislu ako postoji mogućnost da se veže i ugradi u materijal .[2]
Bojila su kemijske tvari koje apsorbiraju (upijaju) svjetlost u vidljivom dijelu spektra te su stoga obojene, a imaju sposobnost da boje tekstilna vlakna ili druge materijale manje ili više trajno, ulazeći s obojanim materijalom u kemijsku vezu ili vežući se na nj stalnim fizičkim silama .[3]
↑ Kräutler, Bernhard. 26. veljače 2016. Breakdown of Chlorophyll in Higher Plants—Phyllobilins as Abundant, Yet Hardly Visible Signs of Ripening, Senescence, and Cell Death . Angew. Chem. Int. Ed . 4882 (55): 4882–4907. doi :10.1002/anie.201508928 . PMC 4950323 PMID 26919572 ↑ bojila . Hrvatska enciklopedija . Leksikografski zavod Miroslav Krleža↑ "Tehnička enciklopedija" (Bojila ), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
.jpg)
.jpeg)
.jpg)
.jpg)
-acetate.jpg)
